U industriji plaćanja Europska je unija često sinonim za napredno, jer ima standardiziranu infrastrukturu, jasnu regulativu i visoku razinu digitalizacije. S druge strane, zemlje jugoistočne Europe često se promatraju kao tržišta koja tek hvataju korak.
No takva podjela danas sve manje drži vodu.
Regulativa kao temelj, ali i ograničenje
EU bez sumnje postavlja pravila igre. PSD2, SEPA i open banking inicijative definirale su način na koji danas funkcionira velik dio europskog, ali i globalnog payment ekosustava. Prema podacima European Payments Councila, SEPA danas obuhvaća više od 35 zemalja, a SEPA Instant omogućuje prijenos sredstava u svega nekoliko sekundi, 24/7.
No ta razina standardizacije dolazi s cijenom koja se zove kompleksnost. Za banke, trgovce i pružatelje platnih usluga to znači sporije promjene i veći regulatorni teret.
I tu dolazimo do prve važne nijanse: dio JI Europe već je u potpunosti integriran u taj sustav. Hrvatska i Slovenija danas nisu “regija u razvoju”, nego dio istog regulatornog i infrastrukturnog okvira kao i ostatak EU.
Jedna regija, dvije realnosti
Zato JI Europu nema smisla promatrati kao homogeno tržište.
S jedne strane su zemlje koje su unutar EU, u kojima su pravila i infrastruktura isti, a izazovi vrlo slični onima u zapadnoj Europi. S druge strane su tržišta izvan EU, gdje postoji nešto više prostora za lokalne prilagodbe, ali i više fragmentacije.
Ta razlika se posebno vidi u implementaciji novih metoda plaćanja. Dok EU naglašava interoperabilnost i standarde, tržišta izvan Unije ponekad brže uvode rješenja prilagođena navikama i potrebama lokalnih kupaca. To ne znači nužno da su ta rješenja naprednija, ali znači drugačiji pristup.
Gotovina vs. digitalno: jaz se brzo smanjuje
Jedan od najčešćih stereotipa je da je JI Europa i dalje dominantno regija u kojoj je gotovina na prvom mjestu. Iako je to donedavno bilo točno, trendovi se i tu brzo mijenjaju.
Prema podacima Europske središnje banke (ECB), bezgotovinska plaćanja u eurozoni prevladavaju, pri čemu kartice čine više od polovice ukupnog volumena bezgotovinskih transakcija. Istovremeno, izvještaji Svjetske banke pokazuju da tržišta jugoistočne Europe bilježe brži rast digitalnih plaćanja nego zrelije EU ekonomije.
Drugim riječima, razlika još postoji, ali se smanjuje brže nego što se često pretpostavlja.
Mobile kao standard, ne dodatak
Još jedno područje gdje su promjene posebno vidljive je mobilno bankarstvo i plaćanja. Prema Eurostatu, više od polovice korisnika u Europi koristi digitalne kanale za upravljanje financijama.
No zanimljivija je razlika u načinu korištenja. Na razvijenijim EU tržištima mobilne su aplikacije često dodatni kanal, dok su u dijelovima JI Europe prvi izbor kad je riječ o svakodnevnom upravljanju financijama.
To nije nužno znak veće inovativnosti, nego jednostavno drugačijeg razvoja tržišta.
E-commerce kao pokretač promjena
E-commerce dodatno utječe na ovaj razvoj. Zapadnoeuropska tržišta već su dosegnula visoku razinu zrelosti kad je riječ o online prodaji, dok JI Europa tek hvata puni zamah, ali upravo zato bilježi i brže promjene.
S tim dolazi i evolucija platnih metoda. Dok zapadna Europa teži standardizaciji, JI Europa zadržava veću raznolikost, uključujući lokalne metode i hibridne modele poput plaćanja pouzećem ili instant rješenja temeljenih na nacionalnim sustavima kao što je IPS u Srbiji, koji drugačije oblikuju navike korisnika.
To na prvi pogled može djelovati kao nedostatak jedinstvenog pristupa, ali u praksi često znači bolje prilagođavanje potrebama ljudi.
Tko je onda ispred?
Ako gledamo infrastrukturu, regulaciju i ukupni volumen, EU i dalje prednjači. No kada se fokus prebaci na dinamiku tržišta, razlike više nisu tako očite.
Dio JI Europe već je u potpunosti izjednačen s EU standardima. Ostatak regije razvija se vlastitim tempom, ponekad uz više fleksibilnosti, ali i uz veće izazove.
Zato možda poanta nije u tome tko je ispred, nego tko donosi drugačiju vrijednost.
EU donosi stabilnost, interoperabilnost i sigurnost. JI Europa, promatrana kao cjelina, donosi raznolikost tržišta i različite pristupe korisnicima, prilagođene stvarnim potrebama. A u platnoj industriji upravo ta raznolikost često najavljuje buduće smjerove razvoja.
Pozdravljam te,
Edgar