Internet prodavnice i mobilne aplikacije postale su nezaobilazni deo svakodnevnog života.
Ipak, retko ko razmišlja o kompleksnom sistemu koji stoji iza svake online kupovine.
U ovom blogu ću ti u kratkim crtama objasniti kako funkcioniše plaćanje naknada kod kartičnih plaćanja na internetu – ko sve učestvuje u procesu i kako se transakcije obrađuju.
Kada su banka prihvatilac i banka izdavalac ista institucija
Kod online kupovine, plaćanje karticom se prenosi putem Internet Payment Gatewaya (IPG) od internet prodavnice do banke prihvatioca.
IPG obezbeđuje da proces tehnički funkcioniše, dok je banka prihvatilac povezana sa kartičnim kućama (American Express, Diners, Mastercard, Visa i druge) koje su razvile sistem kartičnih plaćanja.
Kada transakcija stigne u banku prihvatioca, ona prvo proverava da li je u pitanju njena kartica (koju je sama izdala) ili kartica druge banke.
Ako je reč o njenoj kartici, banka je istovremeno i prihvatilac i izdavalac, pa na osnovu podataka o kupcu odmah odobrava ili odbija transakciju.
Za tu uslugu banka izdavalac naplaćuje trgovcu određenu naknadu u vidu procenta odobrenog iznosa.
Trgovcu na račun leže iznos umanjen za tu naknadu, a ne pun iznos prodaje proizvoda ili usluge.
Kada su banka prihvatilac i banka izdavalac različite institucije
Kada su banka prihvatilac i banka izdavalac različite institucije, transakcija se od banke prihvatioca preko kartične kuće (American Express, Diners, Mastercard, Visa ili druge – u zavisnosti od brenda kartice) prosleđuje banci izdavaocu, koja može biti bilo gde u svetu.
Odgovor banke izdavaoca (odobreno ili odbijeno) vraća se istim putem – preko kartične kuće do banke prihvatioca, a od nje putem IPG sistema nazad do internet prodavnice.
Banka prihvatilac i u ovom slučaju naplaćuje trgovcu naknadu u vidu procenta odobrenog iznosa.
Ta naknada je veća nego kada je ista banka i izdavalac i prihvatilac, jer u procesu učestvuje više strana – svaka sa svojim troškovima i ulogom u transakciji.
Da bi proces bio jednostavniji, trgovac potpisuje ugovor samo sa bankom prihvatiocem.
U tom ugovoru se definiše jedinstvena naknada koja obuhvata:
- naknadu banke prihvatioca,
- naknadu banke izdavaoca,
- i naknadu kartičnih kuća.
Te institucije se zatim međusobno razračunavaju u pozadini.
Šta pokriva banka izdavalac
Banka izdavalac preuzima rizik neplaćanja, što znači da garantuje trgovcu isplatu ako je transakcija izvršena u skladu sa pravilima kartičnih kuća – čak i ako vlasnik kartice nema raspoloživa sredstva.
Banka izdavalac pokriva različite troškove: operativne, rizik od prevare, odložena plaćanja i obročnu prodaju.
Taj deo naknade naziva se interchange fee.
Kartične kuće, s druge strane, zadržavaju mali procenat odobrenog iznosa kao naknadu za učešće banaka u sistemu koji omogućava ceo proces – to se naziva assessment fee.
Naknada IPG-a
IPG naplaćuje trgovcu naknadu za tehnički prenos transakcija.
I ova naknada se obično izražava kao procenat odobrenog iznosa, ali se naplaćuje zasebno (ne oduzima se automatski od iznosa transakcije) – osim ako pružalac usluge ne nudi objedinjenu ponudu (procesiranje i prihvat u jednom ugovoru).
Plaćanje naknada u internet prodavnicama može delovati složeno, ali razumevanje toka transakcija i svih učesnika u procesu pomaže da bolje shvatiš kako se naknade formiraju i raspoređuju.
Bilo da si vlasnik internet prodavnice ili kupac, poznavanje ove pozadine može ti pomoći da donosiš informisanije odluke prilikom online kupovine ili poslovanja.
Pozdravljam te i želim ti poletan dan!
Edgar